John Howkins:
Kreativna ekonomija

Kreativnost je užitak.
I veliki posao.

Ali kako kreativnost pretvoriti u novac - gotovinu, kapital i profit? Nije važno samo imati dobru ideju - važno je što ćete s njom učiniti.

John Howkins, vodeći stručnjak za kreativne poslove, pokazuje nam što je zapravo kreativnost, daje konkretne podatke o njezinu ukupnom globalnom prometu (2,2 bilijuna američkih dolara na godinu) i iznosi osnovna pravila za uspjeh:

1. Izumite sami sebe. Budite jedinstveni.
2. Budite vlasnik svojih ideja. Naučite što su autorska prava i patenti.
3. Prepoznajte kada trebate raditi sami a kada u skupini.
4. Učite bez prestanka. Posuđujte od drugih, iznova otkrivajte i reciklirajte.
5. Iskoristite slavu i glasovitost.
6. Osjetite kada treba kršiti pravila.

Neka kreativnost bude vrijedna truda.

Amerika je 1977. godine proizvela knjiga, filmova, glazbe, TV programa i drugih autorskim pravom zaštićenih proizvoda u vrijednosti 414 milijardi dolara. Autorska prava postala su prvi američki izvozni proizvod, s prodajama većim od odjeće, kemikalija, automobila, računala i zrakoplova. Časopis Fortune izračunao je da je osobna ekonomska vrijednost košarkaša Michaela Jordana, uglavnom stečena autorskim pravima i prodajom proizvoda pod njegovim imenom, premašila pruto nacionalni proizvod Kraljevine Jordana.

Godine 1998. kazališta na West Endu i Broadwayu potrošila su trostruko više sredstava na intelektualno vlasništvo nego na opipljivu dugotrajnu imovinu. Na West Endu, vlasnici kazališta potroše 26 milijuna funti na godinu na tantijeme od autorskih prava, a samo 8 milijuna funti na svoje zgrade. Britanska glazbena djelatnost zapošljavala je više ljudi i zaradila više novca od automobilske, čelične ili tekstilne industrije.

Godine 1999. najveći svjetski telekomunikacijski sajam, Telecom, koji se održava svake četvrte godine u Ženevi, privukao je toliko ljudi da je švicarska Turistička uprava bila prisiljena otvoriti gradska nuklearna skloništa radi nužnog smještaja. Naknada je bila 25 švicarskih franaka za noćenje, uključujući poreze i usluge. Više od 190.000 ljudi željelo e vidjeti najnovija dostignuća u medijima, komunikacijama i internetu.

Te iste 1999. američki Patent and Trademark Office (Ured za patente i zaštitne znakove) izdao je rekordnih 169.000 patenata. Uz patentiranje uobičajenih mehaničkih inovacija i naprava, odobrio je patente za poslovne metode (što je neke začudilo). Dell Computersu nije dao patent za računala koja je prodavao, nego za način na koji ih je prodavao. Amazon.comu odobrio je patent za način na koji su ljudi naručivali knjige i CD-e. Amazonov patent sadrži ovu frazu : "Modifikacije unutar duha izuma bit će očite onima koji su kvalificirani za to umijeće." Obraćanje osobi "kvalificiranoj za neko umijeće" standardna je taktika u patentiranju širom svijeta i omogućuje da patent pokrije više od tekuće, aktualne primjene. Ja to nazivam "umijećem patenta".

Iste godine, British Patent Office (Britanski ured za patente) odobrio je patent za metodu kloniranja ovce Dolly. Taj patent pokriva "eventualnu primjenu te tehnologije za kloniranje ljudskih stanica." U Norfolku, jedna je kućanica strogo ukorena i dobila je sudsku opomenu zato što je razmnožavala biljku kupljenu u lokalnom vrtnom centru te pokušala prodavati reznice. Ona i njezini roditelji godinama su razmnožavali bilje, ali novi su propisi njezine vrtlarske običaje pretvorili u prekršaj.

Što se to događa?